CETA-u može potpisati (gurati zastupnicim na verifikaciju) samo glupa, koruptivna ili marionetska, odnosno vlada čiji premijer vrši direktorsku funkciju za svog stranog vlasnika. CETA je čista podvala građanima europskih zemalja.
Na samitu u Bruxellesu 30.10.2016.g. predsjednici Europske Komisije Jean Claude Juncker i Europskog Vijeća Donald Tusk te kanadski premijer Justin Trudeau potpisali su sporazum CETA o slobodnoj trgovini između Kanade i EU (Comprehensive Economic and Trade Agreement).
Sporazum su na mala vrata kreatori Novog svjetskog poretka, podvalili građanima EU umjesto zloglasnog sporazuma o slobodnoj trgovini TTIP između SAD i EU koji je blokiran od strane građana EU. Sporazum predviđa ukidanje 99% carinskih davanja između potpisnica i režim kojim se primjena sporazuma odobrava prije nego što se ratificira u parlamentima svih 28 članica EU i Kanade.Time se krše sva međunarodna pravna pravila i norme vladavine prava koju tako zdušno zagovaraju u Europskoj Uniji i na cijelom zapadu. Čime dokazuju da za njihovu demokraciju na koju se toliko pozivaju pravni zakoni ne vrijede u ostvarenju njihovih kriminalnih ciljeva za građane EU.
Osim ukidanja carinskih stopa, predviđena je trgovina tehničkim standardima i intelektualnim vlasništvom autorskih prava, zaštita privatnog biznisa u okvirima kojih svaka korporacija zemlje članice EU i Kanade, ako „smatra da njezinoj politici na tržištu“ neke državne mjere donose gubitak ili ugrožava njihovu pretpostavljenu plansku dobit, može podnijeti sudsku tužbu na bilo koju Vladu članice EU.
Što sporazum znači za građane EU.
Taj skandalozni sporazum nam predstavljaju kao nešto dobro i pozitivno kao povećanje vanjskotrgovinske robne razmjene između zemalja EU i Kanade. Na primjeru takvog sporazuma to bi izgledalo ovako: Fizička osoba otvori tvrtku i posao vam ne ide dobro ili niste zaradili ništa jer niste uspjeli u poslu. Vi tužite državu koja će vam iz novca poreznih obveznika platiti odštetu jer je upravo vaša država ( i Hrvatska) donijela takve ekonomske zakone po kojima vi niste mogli zaraditi vaš zamišljeni profit.
Dočim oni koji ne spadaju u tu kategoriju, to su građani koji nemaju tvrtke, umirovljenici te drugi građani koji uredno plaćaju porez, moraju podnositi financijski teret vašeg gubitka profita kojeg ste vi zamislili u svojoj glavi i planirali, ali niste zaradili.
Uvijek su nas na zapadu učili da je kapitalizam prava stvar jer privatni kapital i vlasništvo potiče razvoj proizvodnje, robnog tržišta, potrošnje i naravno profita.
Ovdje je jasno napisano i potpisano da je sporazum monopol transnacionalnih korporacija (samo krupnog kapitala, a ne sitnog i srednjeg kapitala građana), kojima sve to omogućavaju članovi Europske Komisije koji su u tajnosti pripremali ovaj sporazum daleko od očiju građana članica EU koji će morati plaćati još veći porez.
Sporazum o zaštiti korporacija.
Sporazum štiti prava svih korporacija koje rade na teritoriju EU, Kanade čak, ako se njihov ured nalazi u drugoj državi, tako da se kao strane u sporu mogu pojaviti ne samo EU, Kanade već i Američke, a također i Kineske korporacije, ako posluju na teritoriju Kanade. Takav sporazum o slobodnoj trgovinskoj zoni predviđaju u Europskoj Komisiji povećati će obim trgovinske razmjene koji je u 2015. godini iznosio 77,4 mlrd $ na 100,0 mlrd $, a Kanada je drugi partner iza SAD sa EU.
Kako su se odvijali pregovori o sporazumu CETA.
Pregovori su se od 2009. godine odvijali u Bruxellesu između Europske Komisije, Kanade i transnacionalnih korporacija.
Pregovori su vođeni u strogoj tajnosti, kojima nisu smjeli prisustvovati predstavnici sindikata, društva za zaštitu prava potrošača, niti bilo kakvih drugih društvenih udruga za zaštitu prava i socijalno gospodarskog vijeća.
Jose Manuel Barrosso i Stiven Garper su 2015. godine u tajnosti postigli političku suglasnost o potpisu sporazuma koji nigdje nije bio objavljen, a u ožujku 2016. godine su konačno dogovorili tekst sporazuma.
Toliko o pozitivnim stranama, demokratskim odnosima i vladavini prava prema građanima Europske unije od strane njihovih vođa iz Europske Komisije, koji cijelom svijetu zajedno sa SAD-om nameću demokraciju i vladavinu prava sa četiri stupa slobode kao najvišeg stupnja razvoja demokracije u svijetu.
Kome sporazum donosi profit.
Takav sporazum donosi veliki profit, korist i monopol samo transnacionalnim korporacijama, a poguban je za srednje i male kompanije, poljoprivredu kao i udar na poduzeća kojima upravljaju gradovi i općine svih članica Europske unije.
Na taj način transnacionalne korporacije u sprezi sa multinacionalnim bankarima nastavljaju provoditi svoju politiku neoliberalizma i globalizma doktrine četiri stupa slobode. Kako vidimo iz teksta sporazuma transnacionalne korporacije dobivaju veća prava od bilo koje države u 28 članica EU s kojom se sklopio takav sporazum.
To znači da se države potpisnice dobrovoljno odriču svojih prava građana i prava njihovih srednjih i malih kompanija, bez da su pitali građane, dok su pripremu sporazuma vodili u tajnosti i na koncu izglasali takav sporazum o pojačanju Dužničkog ropstva bez provedbe referenduma.
Što kaže Europski sud?
Nacionalni parlamenti odlučuju o važnijim trgovinskim sporazumima, a ne EU i EK! EU i EK nisu ovlašteni zadirati u nacionalna prava članica, čak i kod trgovinskih sporazuma...
O važnijim trgovinskim sporazumima moraju odlučivati države članice osobito kad se zadire u nadležnost država. Konačna odluka o trgovinskim sporazumima leži u nacionalnim parlamentima, stručno je mišljenje sudaca Europskog suda u Luksemburgu. Sud time zapravo daje nacionalnim parlamentima članica Europske unije pravo veta na svaki trgovinski sporazum koji se želi sklopiti na razini Europske unije.
Na sud je dospio trgovinski sporazum koji EU želi sklopiti sa Singapurom i suci su mišljenja kako takav ugovor "ne spada u isključivu nadležnost" institucija Europske unije - mišljenje kakvo se čulo i iz Europske komisije za vrijeme spora oko trgovinskog sporazuma s Kanadom CETA, a ova odluka naravno vrijedi i za sporazum sa Singapurom i za sve buduće sporazume kojima teži EU.
Ukratko, vlade članica same mogu odlučiti trebaju li takav sporazum prihvatiti i njihovi nacionalni parlamenti. Razlog za takvu odluku leži u onoj nesretnoj želji zagovornika globalizacije da u slučaju spora neke kompanije ili investitora oko propisa neke države članice, o tome može odlučiti ne redoviti sud, nego "neovisno" tijelo. Osobito o tako nečemu, misle suci u Luksemburgu, moraju moći odlučiti nacionalni parlamenti, a ne središnje institucije Europske unije.
Ne samo to, nego sud ne misli ni da su odredbe o stranim investicijama u pojedinim državama članicama u isključivoj nadležnost institucija EU-a. Europski sud misli: EU i EK nisu ovlašteni zadirati u nacionalna prava članica, čak i kod trgovinskih sporazuma... Ne "ako hoćete", nego tako mora biti... Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker se pozivao na temeljne dokumente Europske unije gdje članice pristaju da onda zajednički sklapaju sporazume s trećima. Utoliko je bio mišljenja da je kod takvih trgovinskih sporazuma dovoljna suglasnost Europskog parlamenta i vlada država članica. Već i u slučaju sporazuma s Kanadom je pristao da o tome raspravljaju nacionalni parlamenti - citiramo Jean-Claudea Junckera: "Ako baš tako hoćete."
EK strahuje kako bi ovlasti nacionalnih parlamenata praktično blokirale bilo kakve sporazume koji bi se sklapali na razini EU-a. Ta bojazan svakako nije neosnovana, ako se sjetimo pokrajinskog parlamenta Valonije bez čijeg odobrenja onda niti parlament Belgije nije mogao pristati na sporazum s Kanadom. Već i pomisao da svaki sporazum mora prihvatiti 27 nacionalnih parlamenata svakako vodi zaključku da će i postupak trajati mnogo duže - i da će se moći dogovoriti doista samo ono najosnovnije.
Ipak, čak i europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström je gotovo odmah nakon što je objavljena odluka Europskog suda preko društvene mreže - pozdravila tu odluku. Naime i Europska komisija se muči s pitanjem koje ovlasti zapravo ima i ova odluka "donosi nužno potrebnu jasnoću", piše povjerenica. Naravno da je spremna mnogo bliže surađivati s vladama država članica kako bi "našli put naprijed". CETA se zamalo "srušila" odlukom jednog pokrajinskog parlamenta. A to je sada budućnost svih sporazuma...
Protivnici globalizacije poput organizacije za zaštitu potrošača Foodwatch naravno da također pozdravljaju mišljenje najviše sudske instance u EU-u, ali isto tako žale da "dolazi prekasno". "Da je samostalno ponašanje Europske unije od početka bilo isključeno, povela bi se mnogo šira javna rasprava o sporazumima" koje sklapa EU. S druge strane, Udruga njemačke industrije (BDI) možda nije osobito sretna tom odlukom, ali je u svakom slučaju zadovoljna što se konačno završilo natezanje u EU-u oko pitanja nadležnosti: "Sporovi koji se vode godinama u procesu ratifikacije su štetni. Unose nesigurnost i među poduzeća i među potrošače."
Predsjednica kluba zastupnika stranke Zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller također misli da je to sad račun koji Europska komisija mora platiti zbog svoje tajnovitosti u pregovorima. Do posljednjeg trenutka se krilo i što se dogovara s Kanadom, a pojedinosti sporazuma TTIP s SAD-om - makar je sad, čini se, doista potrebno čudo da ikad bude sklopljen - krije se čak i od zastupnika Europskog parlamenta. "Pregovarački procesi o trgovinskim sporazumima su trenutno sve prije nego demokratski", misli Keller. Zato je potreban nadzor, dakle i nacionalnih parlamenata.
Europska unija je velika i mnogo je nacionalnih parlamenata. Ali Bruxellesu mora biti jasno da će i u tom slučaju morati poslušati mišljenje i Zagreba i Varšave, Dublina i Atene...
Zastupnici ovaj Ugovor je štetan i ako želite štititi interese hrvatskih građana, kako ste i prisegnuli, nećete ga potpisati jer je to veleizdajnički čin. Mi smo vam dali pojašnjenje što je CETA i mišljene Europskog suda. Poslali smo link ovog članka u vaše klubove, predsjedniku vlade, predsjednici države i Glavnom državnom odvjetniku. A vi kako hoćete?
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)
Komentirajte na našoj Facebook stranici
https://www.facebook.com/negovorumrznjeistinomprotivlazi
