Više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva ovisi o ovim i drugim oprašivačima, bilo u cijelosti ili djelomično, kao i 90% divljih cvjetnica. Štoviše, u posljednjih 50 godina došlo je do 300% povećanja količine proizvedenih usjeva koji ovise o oprašivanju .Kao takav, "Briga o pčelama i drugim oprašivačima dio je borbe protiv gladi u svijetu"
Populacije pčela dramatično opadaju, dijelom zbog pesticida. Evo nekoliko radnji koje možete poduzeti kako biste zaštitili pčele i druge oprašivače, na Svjetski dan pčela i svaki drugi dan.
Kratak pregled priče:
• Svake godine 20. svibnja obilježava se Svjetski dan pčela, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti pčela i drugih insekata oprašivača za ekološko zdravlje i ljudski opstanak; uključeni su prijedlozi kako možete sačuvati svoju lokalnu populaciju pčela.
• U svijetu postoji između 25.000 i 30.000 različitih vrsta pčela. Više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva ovisi o ovim i drugim oprašivačima, kao i 90% divljih cvjetnica.
• Prvo izvješće “Stanje biološke raznolikosti u svijetu za hranu i poljoprivredu” upozorava da se bioraznolikost smanjuje diljem svijeta, ugrožavajući time globalnu proizvodnju hrane i ljudski opstanak.
• Istraživači sa Sveučilišta New Hampshire upozoravaju da je došlo do dramatičnog pada 14 vrsta divljih pčela potrebnih za oprašivanje jabuka, borovnica, brusnica i drugih usjeva koji se uzgajaju na sjeverozapadu.
• Istraživači upozoravaju da pesticid Sivanto (flupyradifuron), za koji njegov proizvođač, Bayer CropScience, tvrdi da je potpuno siguran za pčele, zapravo šteti pčelama koje traže hranu, izazivajući abnormalnu aktivnost, poremećaje motorne koordinacije i povećanu stopu smrtnosti.
Ovaj je članak prethodno objavljen 20. svibnja 2019. i ažuriran je novim informacijama.
Prije dvije godine, u prosincu 2017., Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 20. svibnja svake godine Svjetskim danom pčela . Rezolucija je rezultat inicijative koju je 2015. pokrenuo Slovenski pčelarski savez u nastojanju da podigne svijest o važnosti pčela i drugih insekata oprašivača, kojima svima prijeti izumiranje zahvaljujući širokom spektru otrovnih ljudskih aktivnosti.
Kako pojašnjavaju iz UN-a, 20. svibnja odabran je jer se “poklapa s rođendanom Antona Janše, koji je u 18. stoljeću u svojoj rodnoj Sloveniji bio pionir modernih pčelarskih tehnika i hvalio pčele zbog njihove sposobnosti da rade tako naporno, a da im je tako malo potrebno pažnja." Iako su bumbari možda najpoznatiji, u stvari postoji između 25.000 i 30.000 različitih vrsta pčela diljem svijeta. Na web stranici Centra za sigurnost hrane možete pronaći popis nekih od najčešćih vrsta, kao što su pčele znojnice, pčele kopačice, pčele stolarice, kukavice, dugoroge pčele i mnoge druge.
Više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva ovisi o ovim i drugim oprašivačima, bilo u cijelosti ili djelomično, kao i 90% divljih cvjetnica. Štoviše, u posljednjih 50 godina došlo je do 300% povećanja količine proizvedenih usjeva koji ovise o oprašivanju .Kao takav, "Briga o pčelama i drugim oprašivačima dio je borbe protiv gladi u svijetu", kažu UN. Također je važno zaštititi i održavati biološku raznolikost među vrstama pčela kako bi se osigurala poljoprivredna otpornost .
Izvješće o globalnoj biološkoj raznolikosti upozorava na teška vremena koja su pred nama
Prvo izvješće o “Stanju svjetske bioraznolikosti za hranu i poljoprivredu” Komisije UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu za genetske resurse za hranu i poljoprivredu, objavljeno u travnju 2019., upozorava da se bioraznolikost smanjuje diljem svijeta, ugrožavajući tako globalnu hranu proizvodnje i ljudskog opstanka. Svi oblici života - životinje, biljke i mikroorganizmi potrebni za hranu, stočnu hranu, gorivo i vlakna - gube raznolikost. Kako prenosi worldbeeday.org:
“Od oko 6000 vrsta poljoprivrednih biljaka, manje od 200 doprinosi globalnoj proizvodnji hrane, a samo devet njih čini 66% ukupnih prinosa usjeva. Svjetska stočarska proizvodnja temelji se na približno 40 životinjskih vrsta, a samo šačica daje veliku većinu mesa, mlijeka i jaja. “Količina ulova je premašena za trećinu ribljih fondova, dok je više od polovice doseglo granicu održivosti…
“Na sastanku FAO Komisije za genetske resurse za hranu i poljoprivredu, Europska regija predložila je da se rezultati ovog izvješća uvrste u strategiju biološke raznolikosti koju izrađuje FAO. “Nekoliko zemalja je predložilo da zemlje odgovore na glavne zaključke izvješća uključivanjem nalaza i sadržaja u nacionalne politike, zakonodavstvo, programe i projekte u području biološke raznolikosti u poljoprivredi, šumarstvu i hrani, u skladu sa svojim kapacitetima, dok postoji također je hitna potreba za formuliranjem daljnjih mjera za provedbu zaključaka iz izvješća. “Izvješće će također biti važno za raspravu o globalnom okviru za biološku raznolikost kao dio Konvencije o biološkoj raznolikosti nakon 2020. i za postizanje ciljeva održivog razvoja Agende 2030.”
Drugo globalno izvješće o procjeni oprašivača, oprašivanja i proizvodnje hrane, koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) 2016., pokazalo je da je procijenjeno da je 16% oprašivača kralježnjaka diljem svijeta ugroženo izumiranjem, kao i 30% otočkih vrsta. Prema riječima potpredsjednika IPBES-a, Sir Roberta Watsona: “Divlji oprašivači u određenim regijama, posebno pčele i leptiri, ugroženi su raznim čimbenicima. Njihov pad prvenstveno je posljedica promjena u korištenju zemljišta, intenzivnih poljoprivrednih praksi i upotrebe pesticida, stranih invazivnih vrsta, bolesti i štetnika te klimatskih promjena.”
Opadanje vrsta pčela diljem sjeverozapadnog SAD-a
Slično, istraživači sa Sveučilišta New Hampshire upozoravaju da je došlo do "dramatičnog pada" 14 vrsta divljih pčela potrebnih za oprašivanje jabuka, borovnica, brusnica i drugih usjeva koji se uzgajaju na sjeverozapadu. Sandra Rehan, docentica bioloških znanosti, rekla je za Science Daily: “Znamo da su divlje pčele u velikoj opasnosti i da im ne ide dobro diljem svijeta. Ova procjena statusa divljih pčela osvjetljava točne vrste u opadanju, osim dobro dokumentiranih bumbara. Budući da su ove vrste glavni igrači u oprašivanju usjeva, to izaziva zabrinutost zbog ugrožavanja proizvodnje ključnih usjeva i opskrbe hranom općenito.
“Otkrili smo da divlje pčelinje vrste koje su nekada bile uvelike naseljavale južnija područja blizu razine mora sada su u opadanju. Dok na sjeveru u planinskim područjima, poput Bijelih planina, te iste vrste opstaju, što je pokazatelj kako klimatske promjene utječu na određene populacije, posebno u području morske obale.” Koristeći muzejske podatke koji se protežu unatrag 125 godina (1891. do 2016.), znanstvenici su analizirali rasprostranjenost 119 vrsta divljih pčela koje su porijeklom iz New Hampshirea, ali su također rasprostranjene diljem sjeveroistočne i Sjeverne Amerike u cjelini.
Utvrđeno je da je četrnaest vrsta značajno smanjeno, dok je osam vrsta značajno poraslo. Od 14 vrsta koje su u opadanju, 13 su gnijezdilice na tlu, a jedna je šupljina. Općenito, i vrste koje su u opadanju i sve veće sele su prema sjeveru tijekom posljednjih 125 godina, što sugerira da su promjene klime pokretački čimbenik. 'Bee safe' pesticid štetan je za pčele, pokazuju istraživanja
U povezanim vijestima, pesticid Sivanto (flupyradifuron), za koji njegov proizvođač, Bayer CropScience, tvrdi da je potpuno siguran za pčele, možda ipak nije toliko siguran. Godišnja istraga Sveučilišta Kalifornije (UC) u San Diegu otkrila je da Bayerovo testiranje isključuje uobičajene slučajeve upotrebe koji dovode do abnormalnog ponašanja i povećane smrtnosti izloženih pčela. Sivanto, razvijen za zamjenu neonikotinoidnih pesticida, za koje se zna da doprinose izumiranju pčela, registriran je za komercijalnu upotrebu 2014. i trenutno je dostupan u 30 zemalja uključujući SAD i zemlje Afrike, Azije i Europe. Očekuje se da će još 65 zemalja Sivantu dati zeleno svjetlo za odobrenje.
Njegova klasifikacija "sigurna za pčele" dopušta da se Sivanto prska po usjevima koji cvjetaju s pčelama koje aktivno traže hranu. Međutim, prema ovoj studiji, pesticid bi "zapravo mogao predstavljati niz prijetnji pčelama ovisno o sezoni, starosti pčela i upotrebi u kombinaciji s uobičajenim kemikalijama kao što su fungicidi" , navodi se u priopćenju . Gornji video prikazuje abnormalnu aktivnost i nedostatke motoričke koordinacije koje pokazuju izložene pčele. Kako je navedeno u priopćenju za javnost, istraživači: “… pokazalo je da najgore doze, realne na terenu, doze Sivanta, u kombinaciji s uobičajenim fungicidom, mogu sinergijski štetiti ponašanju i preživljavanju pčela, ovisno o sezoni i dobi pčela. Pčele su pretrpjele veću smrtnost - u usporedbi s kontrolnim skupinama promatranim u normalnim uvjetima - i pokazale su abnormalno ponašanje, uključujući lošu koordinaciju, hiperaktivnost i apatiju."
Pesticidi trebaju rigorozniju procjenu rizika
Važno je da su službene smjernice za procjenu rizika od pesticida usredotočene na testiranje na pčele unutar košnice, istraživači su otkrili da su krmne životinje zapravo podložnije ozljeđivanju, dijelom zato što je vjerojatnije da će biti izložene, a dijelom zbog svoje starosti. Mlađe pčele rade unutar kolonije dok se starije hrane izvan košnice. Vrijeme je da slijedite znanost. Pridružite se našoj kampanji! U slučaju Sivanta, štetni učinci bili su četiri puta veći na sakupljače hrane nego na pčele u košnici. Nepotrebno je reći da to još uvijek prijeti zdravlju cijele kolonije. Šteta je također bila veća na obje vrste pčela radilica tijekom ljeta u odnosu na proljeće.
“Prema autorima, standardna mjerenja samo smrtonosnih učinaka nisu dovoljna za procjenu složenosti učinaka pesticida ”, navodi se u priopćenju. Voditeljica istraživanja Simone Tosi, koja radi u ANSES, francuskoj agenciji za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu, komentirala je: “Ovaj rad je korak naprijed prema boljem razumijevanju rizika koje pesticidi mogu predstavljati za pčele i okoliš. Naši rezultati naglašavaju važnost procjene učinaka pesticida na ponašanje životinja i pokazuju da su sinergizam, sezonalnost i starost pčela ključni čimbenici koji suptilno mijenjaju toksičnost pesticida.”
James Nieh, profesor bioloških znanosti na UC San Diego, dodao je: “Budući da standardna procjena rizika zahtijeva relativno ograničene testove koji se samo neznatno bave ponašanjem pčela i ne uzimaju u obzir utjecaj pčelinje dobi i sezone, ovi rezultati izazivaju zabrinutost oko sigurnosti višestrukih odobrenih pesticida, ne samo Sivanta. “Ovo istraživanje sugerira da bi procjene rizika od pesticida trebale biti precizirane kako bi se odredili učinci uobičajenih koktela pesticida na ponašanje i opstanak pčela… Ideja da je ovaj pesticid srebrni metak u smislu da će ubiti sve loše stvari, ali sačuvati dobro stvari su vrlo primamljive, ali zaslužuju oprez.”
Kako proslaviti Svjetski dan pčela i zaštititi pčele svaki dan
Na worldbeeday.org se može pronaći niz prijedloga kako se vrtići i škole mogu uključiti i edukativnim aktivnostima proslaviti Svjetski dan pčela. Na primjer, škole se potiču da se udruže s lokalnim pčelarskim udrugama kako bi organizirale posjet lokalnom pčelaru gdje bi djeca mogla naučiti o pčelama i biljkama koje nose nektar, proizvodnji meda i postavljanju košnice. Na individualnoj osnovi, postoji niz stvari koje možete učiniti kako biste zaštitili naše oprašivače, ne samo na Svjetski dan pčela već svaki dan.
Slijedi nekoliko prijedloga koje je objavio worldbeeday.org:
• Posadite cvijeće koje nosi nektar u svom vrtu, dvorištu ili balkonu kako biste pomogli u hranjenju pčela i svakako izbjegavajte korištenje otrovnih pesticida i herbicida koji bi mogli naštetiti oprašivačima! Ako imate farmu , veliku ili malu, svakako uključite cvijeće koje podržava populaciju divljih pčela.
Sljedeći video, koji je napravio Project Integrated Crop Pollination, pokazuje korisne postupke sadnje.
• Kupujte med i druge proizvode od košnica od lokalnih pčelara kako biste im pomogli u poslovanju.
• Učite svoju djecu o važnosti pčela i pčelara.
• Postavite košnicu.
• Očuvajte livade i posijajte divlje cvijeće u svom vrtu, pazeći da mješavina divljeg cvijeća koju odaberete sadrži cvijeće porijeklom iz vašeg područja. Neautohtone biljke ne doprinose toliko njezi i prehrani lokalnih insekata, jer se nisu u stanju prilagoditi i hraniti svime što je dostupno. Hibridizirane biljke također ne pružaju odgovarajuću prehranu, a mogu se usporediti s "nezdravom hranom" za kukce, jer ne daju puno hrane u smislu prehrane.
• Pričekajte da pokosite livadsku travu dok biljke koje nose nektar ne završe s cvjetanjem, kako pčelama ne bi oduzeli ključnu hranu.
• Izbjegavajte korištenje otrovnih pesticida i herbicida. Čak i kada koristite netoksični proizvod, pobrinite se da ga prskate kada je malo vjetra ili nema vjetra, i to rano ujutro ili kasno navečer, kada pčele nisu aktivno u potrazi za hranom.
• Rascvjetale biljke i drveće koje je potrebno prskati pesticidima prije prskanja treba malčirati kako bi se izbjeglo privlačenje pčela.
Autor: Dr. Josip Mercola
IPL: Zanimljivo, ni autor dr. Marcola ne smije spomenuti špricanje chemtrailsima koji su jedini uzrok nestanka (pomora) pčela i drugih oprašivača.
Čitajte nas na našem portalu: http://istinomprotivlazi.eu/
Komentirajte na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/istinomprotivlazi1/
Pišite nam na mail:
Dijelite Čitajte objave Ipl-a - najcenzuriranijeg hrvatskog portala!
Opća deklaracija o ljudskim pravima: Član 19. „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jedan je od temelja demokratskog društva. U svojoj vjerskoj dimenziji ona je jedan od najvitalnijih elemenata koji sačinjavaju identitet vjernika i njihovu koncepciju života, ali također je dragocjena za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene. Pluralizam, neodvojiv od demokratskog društva, koji se teškom mukom stjecao tijekom stoljeća, ovisi o njoj.
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)
NAPOMENA: Upadaju nam u računalo, mijenjaju slike, dijelove rečenica, blokiraju linkove, videozapise, ograničavaju doseg, daljnje dijelenje, brišu komentare, usporavaju otvaranje...Podnijeli smo nekoliko kaznenih prijava za elektronsko ometanje, ali DORH ne reagira!
